Savršeno funkcioniranje košnice

Osim što igra ulogu glavnog oprašivača, pčelu možemo nazvati i čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo samo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele imaju memoriju za vrijeme i prostor, te da se tom sposobnošću služe prilikom izgradnje nove košnice. Pri tome je bitno naglasiti da kod građenja košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcionira kao jedna cjelina. Nema nesuglasica ili svađa. Primjer savršene obitelji. Ugledni znanstvenik ih je također uspio izdresirati da odlaze na hranjenje u određeno doba dana, te da nauče brojati do pet.

Kad lete u mraku, pčele su u mogućnosti  lokalizirati točno odredište cvijeta, nektara, peludi, te svih ostalih bitnih informacija. Pri tom zadatku ključne su dvije antene na njenom tijelu koje sadrže 3000 senzora.  U divljini razlučuju oko 130 drugačijih mirisa, a točnost pogađanja je izvanredna. Znate li da pas tragač raspolaže točnošću pogađanja mirisa od 71%, za što mu je potrebno oko tri mjeseca treninga, dok pčela 98%, nakon samo 10 minuta dresure, bez obzira na ometajuće mirise u blizini kao što su: motorno ulje, losioni itd. Stoga se razmišlja i o primjeni pčela u otkrivanju narkotika ili eksploziva.

Neke zanimljivosti o pčelama radilicama

Pčele radilice su najbrojniji članovi pčelinje zajednice i obavljaju sve dužnosti pčela u košnici i van nje: hrane i njeguju leglo i maticu, čiste ćelije, grade saće, održavaju potrebnu temperaturu i vlažnost legla, štite košnicu od protivnika, skupljaju nektar, pelud i propolis, donose vodu. Zbog svih tih poslova se i nazivaju radilicama. Evo i nekih njihovih karakteristika:

– Jedna pčela je teška oko 100 miligrama, što znači da ih u kilogramu ima oko 10 tisuća. Ako u jakom društvu ima oko 60 tisuća pčela, nije teško izračunati koliko je teška košnica. Pčela radilica je dugačka od 12 do 14 milimetra, a jezik kojim sisa nektar dug je 6 milimetra.građa medonosne pčele

Dužina života pčele radilice zavisi od dioba godine, žive 4 do 6 tjedana, ljeti, u glavnoj pčelinjoj sezoni, kad ima najviše rascvjetalog medonosnog bilja. U periodu zimovanja, pa do proljeća, pčele su u klupku i tad žive najduže – od 6 do 8 mjeseci.

– Po lijepom i tihom vremenu pčele mogu letjeti od 45 do 60 kilometara na sat, a kad je vrijeme lošije, brzina se smanjuje na 10 km na sat. Natovarena nektarom ili peludi pčela prelazi oko 20 kilometara na sat, a prilikom letenja u jednoj sekundi napravi oko 440 zamaha.

– Kad pčela miruje, vidi na udaljenosti i do 60 centimetara, a na daljini od 1 centimetra može da zapazi predmet od 8 mikrometara. Dok leti, pčela vidi svega nekoliko metara ispred sebe. Tad joj je povećana frekvencija vizualne stimulacije na šest puta veću nego kod čovjeka. Pčela razlučuje bijelu, žutu, zelenu, plavu i ultraljubičastu boju, a prepoznaje i oblike pojedinih predmeta i cvjetova.

– Izuzetno joj je razvijeno čulo mirisa koje se nalazi u antenama. Čulo ukusa je smješteno u korjen jezika. Ako je nektar sladak, iako je neprijatnog mirisa, pčele ga sakupljaju. One reagiraju i na zvukove koje registriraju pomoću čula dodira, koje se nalazi po čitavom tijelu.

– Imaju svoj način komunikacije, a to je najčešće neka vrsta igre. Od udaljenosti paše ovisi brzina igre, tj. broj okretaja u 14 sekundi. Ako je paša udaljena 100 metara, pčela se okrene 10 puta, a samo 4 do 5 puta ako je paša udaljena jedan kilometar. Što je put do hrane duži, to je duža i igra.

raščlamba pčela

U povijesti su te životinje imale vrlo poštovano mjesto u mitologiji. U predaji drevnih Egipćana pčele su nastale iz suza Ra - boga Sunca, a stari Heleni su pričali da su pčele čuvale Zeusa dok je bio mali i hranile ga medom. Pčele i njihov glavni proizvod med se spominju i u spisima današnjih religija kao što su Biblija, Kur’an, Tora.

Uloga i cilj pčelarenja

Pčelarstvo, kao privredna grana, omogućuje dvije dobrobiti: direktne – preko pčelinjih proizvoda meda: peludi, propolisa, matične mliječi, voska i pčelinjeg otrova i indirektne – oprašivanjem biljaka. Indirektne dobrobiti od pčela čak dvadeset puta su veće od direktnih, što je potvrđeno mnogim istraživanjima. Prije svega zato što su pčele, jedna od najrasprostranjenijih životinjskih vrsta na zemlji. Nalazimo ih na svim kontinentima i na svim geografskim širinama.

Medonosna pčela ima izuzetno značajno i kompleksno mjesto u prirodi, naročito kod pojedinih poljoprivrednih kultura. Pčela utiče na proizvodnju ljudske i stočne hrane, raznih industrijskih sirovina poljoprivrednog porijekla, kao i na čovjekovo zdravlje i estetske aspekte življenja.

Publish modules to the "offcanvas" position.